Zamjenica predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Snežana Jonica zatražila je da nadležni saopšte koje oružje i vojna oprema su tokom prošle godine izvezeni iz Crne Gore u vrijednosti od 11 miliona eura. Ona je kazala da je veoma upečatljivo da su neke od destinacija bile Pakistan, Vijetnam, Irak, Bangladeš i Ukrajina. Takođe je kazala i da je neophodno da se odbor pozabavi firmom Montenegro difens industri (MDI), koja je ovlašćena za trgovinu oružjem, kako bi se ispitala privatizacija, kao i poslovi koje je to preduzeće obavljalo.
Na jučerašnjoj sjednici odbora, između ostalog, razmatran je godišnji izvještaj o spoljnoj trgovini kontrolisanom robom za 2014. godinu.
– U ovom izvještaju imamo 37 firmi koje se bave trgovinom oružjem, a danas čujemo da je taj broj veći, odnosno da iznosi 47. Interesantno je i korisno da saznamo šta to može proizvesti da se sve veći broj ljudi zainteresuje da se uključi u ovaj posao pa imamo intenzivno povećanje broja preduzeća sa ovom djelatnošću, koja se bave spoljnom trgovinom naoružanjem, vojnom opremom i nevojnim ubojnim sredstvima. I prošle godine sam tražila podatke koje su firme, odnosno privredni subjekti, registrovani za taj posao, kao i vlasničku strukturu tih subjekata, ali ih nijesam dobila. Takođe, veoma su bitne brokering aktivnosti, gdje imamo 12 izdatih dozvola, i to pet za naoružanje i vojnu opremu. Radi pojašnjenja, brokering je pregovaranje i ugovaranje transakcije koja za predmet ima kupovinu, prodaju ili snabdijevanje kontrolisanom robom iz jedne strane države u drugu, preko teritorije jedne države. Krajnja destinacija kod nekih aktivnosti tih firmi, kako piše u izvještaju, bila je Libija. Imajući u vidu krajnju destinaciju koja je pomenuta, evidentno je da je preko naše teritorije oprema distribuirana tamo gdje možda i nije trebala da ide, imajući u vidu dešavanja u toj zemlji. Morali bismo da znamo koje su firme podnijele zahtjeve za dobijanje dozvola, a koje su odbijene, a takvih je bilo sedam. Interesantno je da kad su u pitanju izvozne dozvole da imamo 61 dozvolu za poslove u vrijednosti od 11 miliona eura. Interesantne su i države u koje se vrši izvoz. Pominju je Malezija, Vijetnam, Bangladeš, Irak, Pakistan i Ukrajina. Sve to može biti dodatna potreba da se definiše šta su bile sadržine izvoznih transakcija sa tim dražvama. Šta je to išlo za Bangladeš u vrijednosti preko 1,4 miliona. Ili koja oprema i šta je išlo prema Iraku i Pakistanu. A sve to zbog specifičnosti tih područja o kojima pričamo – kazala je Jonica.
Ona ističe da se uporno izbjegava da se saopšti šta se izvozi, koje firme to rade i gdje se proizvodi to što se izvozi.
– Ne znamo ni ko se precizno bavi ovim poslovima. Kada su nam ti podaci uskraćeni, pada sumnja da se prikrivaju monopolisti u ovim oblastima, jer ovaj posao postaje posao dobrog privređivanja, a o tome se malo zna. Država u potpunosti ne kontroliše ovaj sistem, pa samim tim ne ubira ni poreze. Odbor za bezbjednost i odbranu treba da se pozabavi firmom MDI iz više razloga. Od načina privatizacije te firme, preko prethodnih poslova koji su bili interesantni i u odnosu na koje smo imali razloga da se izvrši kontrolno saslušanje – navela je Jonica.
Predstavnik Ministarstva ekonomije saopštio je da se samo jedan broj firmi bavi konkretno izvozom oružja.
– Preopterećeni smo izvještajima, ali dobićete sve detaljno za kompanije, vlasnički udio u tim kompanijama i krajnje destinacije poslovanja. Koncipirajte šta vas interesujete, da izvučemo podatke iz sistema i proslijedićemo ga odboru. Što se tiče brokeringa, to je budućnost Crne Gore, a sva trgovina je definisana zakonom – kazao je predstavnik Ministarstva ekonomije.
Odbor za bezbjednost i odbranu podržao je, većinom glasova, izmjene Zakona o informacionoj bezbjednosti, kojim su predviđene aktivnosti radi uspostavljanja sistema zaštite od računarskih i bezbjednosnih incidenata na internetu. Odbor je razmotrio i Predlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti i spasavanju i predložio Skupštini da ga usvoji sa amandmanima odbora koje je predstavnik predlagača prihvatio.
D.Ž.
U Srbiji zarađivali 70 puta više
Nezavisni poslanik Velizar Kaluđerović kaže da je indikativno da je za Irak izvezena roba u vrijednosti 1,8 miliona eura, a to je gotovo 30 odsto ukupnog izvoza te vrste robe koja je u izvještaju navedena pod šifrom.
– Za Srbuju je te iste stavke izvezeno 50 komada za ukupnu cijenu od 35.900 eura. Ako dobro računam, 700 eura je vrijednost po komadu kada je to prodato Srbiji, a kada je prodato Iraku vrijednost je 10 eura po komadu, pa je neophodno da pojasnite o čemu se radi – pitao je Kaluđerović.
Iz ministarstva su kazali da se radi o municiji, a što se tiče razlike u cijeni to je stvar pregovarača.